Početkom 21. stoljeća započela su istraživanja uz koja se robot kao nastavni materijal postupno razvija i implementira u nastavni proces. Na ovoj edukaciji plaznici će se upoznati s opisom robota koje je moguće implementirati u nastavu predmeta Engleski jezik. Opisi navedenih robota i mikroračunala  popraćeni su prijedlogom nastavne aktivnosti i primjerom iz prakse. 

Početak rada s 3D printerima. Naglasak edukacije je na FDM 3D printere.

1. Uvod u 3D printanje:

   • Što je 3D printanje i kako funkcionira?
   • Različite tehnologije 3D printanja: Fused Deposition Modeling (FDM), Stereolitografija (SLA), Selective Laser Sintering (SLS) i druge.

2. Tehnički zahtjevi:

   • Hardware: Pregled osnovnih komponenata 3D printera.
   • Software: Instalacija i konfiguracija softverskih alata za modeliranje i pripremu za printanje (npr. slicer softvera).

3. Odabir materijala:

   • Vrste filamenta (PLA, ABS, PETG itd.) i njihove karakteristike.
   • Materijali za lasersko rezanje kod SLA i SLS printera.

4. Modeliranje i dizajn:

   • Korištenje CAD (Computer-Aided Design) softvera za kreiranje 3D modela.
   • Uvoz gotovih modela s online resursa.

5. Priprema za printanje:

   • Podešavanje parametara printanja kao što su temperatura, brzina i rezolucija.
   • Generiranje G-kodova ili slicer output-a.

6. Kalibracija printera:

   • Niveliranje stola ili radne površine.
   • Kalibracija ekstrudera i postavljanje pravilnih parametara.

7. Sigurnost i upravljanje rizicima:

   • Sigurnosne smjernice za rad s 3D printerima.
   • Identifikacija i prevencija potencijalnih opasnosti.

8. Prvi print:

   • Praktičan primjer printanja s 3D printerom.
   • Rješavanje čestih problema koji se mogu pojaviti tijekom printanja.

9. Održavanje i briga o 3D printeru:

   • Redovito održavanje i čišćenje.
   • Zamjena dijelova i popravci.

10. Resursi i daljnje usavršavanje:

    • Gdje pronaći dodatne informacije, tutorijale i zajednice.
    • Napredne tehnike i projekti za daljnje istraživanje.

Kulturna je baština nasljeđe svakog naroda i smatra se zajedničkim društvenim dobrom. Za nju kažemo da je višedimenzionalna, po nastanku pripada - prošlosti, a po uporabi – sadašnjosti. Ono što nam je važno jest da kulturna baština ima neupitnu pedagošku iskoristivost. Uključivanjem je djece u aktivno istraživanje baštinskih elemenata izuzetno korisno jer na taj način potičemo njihovu radoznalost, kreativnost i samopouzdanje, izgrađujemo njihov identitet i osobnost te stil ponašanja i komunikacije, a oni se ujedno zabavljaju i vesele. To znači da im možemo ponuditi igre, plesove, pjesme, brojalice naših predaka uz koje ćemo lakše djecu vratiti u prošla vremena, približiti im pojmove vezane uz baštinske elemente i pomoći im da se s njima upoznaju te ih učiniti svjesnima njihove vrijednosti.

Na edukaciji će biti prikazane razne nastavne metode koje koristim u radu s darovitim učenicima - uvodne metode (KWL tablica; Razmisli, zapiši, razmijeni; Kategoriziranje, Frayerov model...), metode za obradu novih sadržaja (Vođeno čitanje, Insert tehnika), metode suradničkog rada (Slagalica, Kolo - naokolo, Koncentrični krugovi, Matične i ekspertne skupine). 

Radionica o upotrebi ChatGPT-a u nastavi osmišljena je kako bi educirala učitelje i nastavnike o mogućnostima i praktičnim primjenama ovog alata u obrazovanju. Cilj je pomoći nastavnicima i učiteljima da bolje razumiju kako ChatGPT, umjetna inteligencija može obogatiti njihovu nastavu. Kroz ovu edukaciju, nastavnici će naučiti kako integrirati ChatGPT u nastavu te kako ga koristiti za poticanje kreativnosti, kritičkog razmišljanja i aktivnog sudjelovanja učenika. 

Kako što efikasnije iskoristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u učenju i poučavanju.

Svakodnevna automatika, a na lak način – htjeli smo naučiti, a nismo imali prilike.

Kako od zahtjeva - ideje doći do konkretnog rješenja - automatizirati nešto. Kroz jednostavne primjere iz prakse sudionici će ponoviti - naučiti riješiti jednostavne primjere iz upravljanja u relejnoj  tehnici.

Minimizacija: algebarska i grafička, a zatim simulacija rješenja u programskom paketu (crtanje relejnih shema).

Ispitati simulacijska rješenja na opremi (ispitati funkcionalnost u radu)

Izvori napajanja (AC, DC), - ulazi: sklopke, tipkala, senzori  granični prekidači, - logika (relejna) - (relejne sheme) - senzori - spajanje, vrste - izlazi: izvršni elementi.

Evaluacija FORMS.

Terenska nastava jest učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti. Terenska nastava potiče otkrivanja, istraživanja, omogućuju interdisciplinarno povezivanje no predstavlja i izazov u organizaciji, financiranju i sličnim "preprekama".

U predavanju će biti pojašnjeno što je glagoljica i spomenut će se najvažnije teorije o njezinom nastanku te osnovni tipovi glagoljice. Navest će se najpoznatiji hrvatski glagoljski spomenici, rukopisi i knjige, naročito oni koji su nastali na području Like i bliže okolice, kao i glagoljske tiskare na istom području. Predstavit će se primjeri korištenja glagoljice u redovitoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima i projektima (primjerice: radionice, eTwinning projekt "Glagoljamo", glagoljski kalendar "Azbukar", glagoljska slovarica, natjecanje "GlagoMatika", ...). Sudionici će potom sudjelovati u provedbi kratke radionice na temu glagoljice.

Cilj edukacije je prikazati primjere dobre prakse u izvannastavnim aktivnostima. Učitelji će steći ideje i načine na koje mogu provesti izvannastavne aktivnosti na način zanimljiv učenicima, kako organizirati učenike i prepustiti im planiranje aktivnosti.